Izletište Kamačnik u blizini Vrbovskog još je jedna turistička destinacija Hrvatskih šuma. Ovo turističko odredište Gorskoga kotara koje se sastoji od ugostiteljskog objekta, ribogojilišta i šetnice u dužini od 3,5 km u zaštićenom krajoliku potoka Kamačnik, pritoka rijeke Dobre, u zakupu je tvrtke od početka ove godine. Hrvatske šume obvezale su se izvršiti adaptaciju ugostiteljskog objekta Ribarska kuća na ulazu u kanjon, urediti ljetnu pozornicu kod zidina nekadašnje pilane, te očistiti okoliš i popraviti mostić preko potoka.

Dužina kanjona Kamačnika od izvora do ušća iznosi 3 km. Uz sam potok vodi pješačka staza, koja čas ide uz rub, a dijelom preko drvenih mostova izgrađenih preko potoka, do lijepe zelene doline, samog izvora Kamačnika – lijepog kraškog vrela. Vrelo se nalazi na 410 m nadmorske visine.
Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Planinar i pisac prof. dr. Željko Poljak u svojoj knjizi »Planine Hrvatske« piše o tom zaštićenom krajoliku kao o »sutjesci punoj divlje romantike«, koja se usjekla u masiv Velike Kapele. Na ulazu u kanjon nalazi se i manje jezero. Sam pješački put, mostići i galerije izgrađeni su 1961. Početni dio kanjona još je ljepši jer je obrastao bujnom šumom.

Na samom ulazu u kanjon nalaze se ostaci starepilane koja je izgorjela i koja ne nagrđuje prostor, već nas vraća u prošlost i daje okolišu posebno romantičan ugođaj. Tok potoka je nesvakidašnji, u izvorišnom dijelu teče nešto mirnije, dok se nizvodno od izvora preko brojnih kaskada, probija kroz uski kanjon, stvarajući brzace. Dodatnu ljepotu daje mu prekrasna modrozelena boja. Bogata flora i fauna Kanjon se ističe bogatstvom biljaka. Na vlažnijim staništima rastu bukov šume, a na prisojnim kamenitijim stranama ima crnog graba i crnog jasena.

Od ostalih biljaka tu ima i zaštićenih vrsta poput mekane veprine, lovorastog likavca, biskupske kapice, šumske urodice i sl., raznih vrsta paprati i šaševa. Na močvarnom tlu raste trava beskoljenka. Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Izvor samog Kamačnika još nije dovoljno istražen, ali je zanimljiv zbog endemične podzemne faune. Tako je nađen endemični podzemni račić, a potok je poznat i po populaciji riječne pastrve. U okolišu se zadržavaju i šareni daždevnjaci, a ponekad doleti i siva čaplja.
Županijsko poglavarstvo Primorskogoranske županije je 2003. godine donijelo odluku o mjerama zaštite ovog zaštićenog krajolika. Cilj zaštite je očuvanje ljepote krajolika, prirodnosti i geomorfološke posebnosti krškog izvora i kanjona Kamačnika, očuvanosti kakvoće vode izvorišta i vodotokova, očuvanosti živog svijeta, rijetkih i zaštićenih vrsta, te posebice slatkovodne faune izvora i vodotoka (autohtone ribe i beskralježaka) te očuvanosti vegetacije.
Za izletnike to je pravi raj na zemlji, jer se uz šetnje na svježem zraku, mogu baviti ribolovom na obližnjoj rijeci Dobri, igrama u prirodi ili organizirati piknike.
U neposrednoj blizini ima i drugih turističkih odredišta koja se mogu pogledati – rijeka Dobra, Čogrljino jezero, Severin na Kupi (sa starim dvorcem), pravoslavni manastir u Gomirju (najstariji u zapadnom dijelu Europe) itd.
Kamačnik je i inspiracija za slikare, jer osim lijepe prirode tu su prekrasni mostovi i galerije koje svojom ljepotom plijene pozornost posjetitelja.
Tu se održavaju i brojne manifestacije koje imaju turistički značaj poput gljivarijada, novinari kuhaju lovački gulaš u kotliću, dolaze brojni planinari, izletnici i sl.
U Kamačnik se vrlo lako i brzo dolazi automobilom jer je cesta Rijeka – Zagreb blizu, a od željezničke postaje, kanjon je udaljen svega pedesetak metara.