Već 1927. prof. dr. Ivan Horvat započinje istraživanje područja Nacionalnog parka Risnjak. U svom radu “Vegetacija, planina zapadne Hrvatske sa četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak” donosi pregled svojih 35 godišnjih istraživanja toga područja. Naglašava važnost Risnjaka kao planine s mnogo prirodnih pojava i ljepota kao što su: izvorni oblici vegetacije na dijelu područja pošteđenih od većih sječa, na relativno malom prostoru uočava se visinska rasprostranjenjost vegetacije s desetak biljnih zajednica tipičnih za većinu planina Hrvatske i Bosne. U klimatskom pogledu Risnjak je znakovita granica između primorske i kontinentalne klime. Značajan je i zbog svog geološkog sastava reljefa, te biljnog i životinjskog svijeta, a predstavlja i vrlo značajan objekt za prirodoznanstvena istraživanja koja se na ovom području obavljaju više stotina godina.

Na poticaj dr. Horvata, Hrvatsko prirodoslovno društvo i Konzervatorski zavod Hrvatske šalju tadašnjem Izvršnom viječu prijedlog da se područje Risnjaka proglasi Nacionalnim
parkom. Sabor Republike Hrvatske na svom zasjedanju 15. rujna 1953., donosi Zakon o proglašenju šuma Risnjaka Nacionalnim parkom.
Osnovne funkcije Parka bile su: očuvati prirodne karakteristike i ravnoteže šumskih ekosistema u izvornom ili zatečenom obliku, te omogućiti korištenje prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne, obrazovne i turističko-rekreativne svrhe. Sukladno zaključcima znanstvenog i strućnog savjetovanja, povodom 40-godišnjice postojanja i djelovanja Nacionalnog parka, održanog 16. i 17. rujna 1993., donijet je Zakon o izmjenama zakona o proglašenju šume Risnjak Nacionalnim parkom, a površina Parka povećala se za 2500 ha. Parku su pripojene djelomično površine šumarija Delnice g.j. “Brod na Kupi”, šumarije Crni lug g.j. “Crni Lug”, Rijeka g.j. “Platak”, šumarije Gerovog.j., Lividraga, Vršice i Lazac te neki privatni posjedi.

Najveći dio Nacionalnog parka čine šume Nacionalni park Risnjak smješten je na sjeverozapadu Gorskog kotara, a šumske površine zauzimaju najveši dio Parka. Državne šume tvore uglavnom suvisle obrasle površine, dok privatne šume gravitiraju uglavnom svojim ekspozicijama prema rijekama Čabranki i Kupi. Ne tvore suvisli kompleks, već postoje kao manje enklave unutar privatnih pašnjaka i državnih šuma. Područje je puno malih pitoresknih zaselaka, sa po nekoliko kuća i malim brojem stanovnika.

U turističko-rekreativnom smislu šume Nacionalnog parka imaju veliku ulogu, gdje je više šume tu se i turizam bolje razvija. Nacionalni park Risnjak posebno je atraktivan zbog mogućnosti razvoja gorskog i planinskog turizma, gdje šume sa planinskim vodotocima, stijenama i vidikovcima privlače brojne posjetitelje. Povoljnim utjecajem šumskog ekosustava na ljudsko zdravlje, zahvaljujući povećanoj proizvodnji kisika, ovdje se vrlo dobro može razvijati i zdravstveni turizam.
Prednost Nacionalnog praka Risnjak je i u tome što se prometno nalazi u blizini većih urbanih sredina Rijeke i Zagreba, blizu Jadranskog mora, pa je i veća dostupnost za dolazak
turista na to područje. Najposjećenija mjesta unutar Parka su usponi na Risnjak i Snježnik, gdje se nalaze i planinarski domovi, te izvor rijeke Kupe. Poučna staza Leska sa svojim pratećim sadržajima, ima uz edukativnu i zdravstvenu funkciju. Zato bi bilo dobro na području Parka urediti više takvih staza s raznim sadržajima. Smještaj gostiju moguć je u Crnom lugu, gdje u sklopu Upravne zgrade Nacionalnog parka imaju manji hotelski pansion, smještajnog kapaciteta od petnaestak ležajeva i restoran s pratećim sadržajima.